glacijacija
Period trajanja između 40.000 i 100.000 godina u kojem se mase leda i snijega polarnih ledenih kapa šire prema nižim geografskim širinama, pokrivajući znatno veliki dio Zemljine površine. Ekvivalentna je glacijalnom periodu ili ledenom dobu, iako postoji velika zbrka s nomenklaturom koja se koristi za označavanje različitih tipiziranih hladnih perioda (ledeno doba). Tokom kvartara - geološkog perioda koji je počeo prije 2,59 miliona godina - smjenjivale su se glacijacije i interglacijalni periodi, od kojih trenutno živimo posljednji. Početak glacijacije posljedica je kombinacije određenih astronomskih faktora povezanih s cikličnim promjenama niza Zemljinih orbitalnih parametara (ekscentričnost orbite, nagib osi, precesija ravnodnevica), osim sunčeve aktivnosti, što uzrokuje da postoje periodi u kojima Zemlja prima manju količinu energije od sunca, uz posljedično hlađenje. Srpski geofizičar, matematičar i inženjer Milutin Milanković (1879-1958) iznio je uspješnu teoriju koja objašnjava kvartarne glacijacije putem tih orbitalnih varijacija, poznatih njemu u čast kao Milankovićevi ciklusi.
Poznat i kao: glacijalni period