troposfera

Donji sloj atmosfere koji se proteže od Zemljine površine - s kojom je u dodiru - do tropopauze, smještene na oko 11 km visine u umjerenim geografskim širinama, iako njegova debljina varira ovisno o meteorološkim uvjetima i geografskoj širini. Unutar nje temperatura se prilično pravilno snižava s visinom, brzinom od 6,5 °C/km (teorijska vrijednost, za standardnu atmosferu), iako u nekim dijelovima postoje inverzije u kojima je to ponašanje obrnuto. Troposfera sadrži otprilike 80 % ukupne mase atmosfere i 99 % sve vodene pare. Atmosferski tlak, kao i temperatura, opada uspinjanjem kroz nju, i to, štoviše, vrlo brzo (eksponencijalno opadanje). Na oko 5 km visine tlak iznosi približno polovicu tlaka na razini mora. Od te visine nadalje, nedostatak kisika otežava disanje. Većina meteoroloških pojava događa se u troposferi (kiša, oluje, fronte, ciklone...), a vertikalna gibanja zraka odvijaju se uglavnom u vezi s konvekcijom (zagrijavanje tla) i orografskim prisilnim dizanjem. Uzburkanost zraka, njegovo stalno gibanje, jedno je od glavnih obilježja ovog sloja, čije je ime 1909. predložio francuski meteorolog Léon P. Teisserenc de Bort (1855.-1913.), upravo s obzirom na njegovu promjenjivu narav. Riječ "troposfera" nastala je spajanjem grčkih izraza τροπος (tropos), što znači okret, i σϕαιρα (sphaira), kugla.