Troposfera
Donji sloj atmosfere, koji se proteže od površine Zemlje - s kojom je u dodiru - do tropopauze, smještene na oko 11 km visine u srednjim geografskim širinama, iako njena debljina varira ovisno o meteorološkim uslovima i geografskoj širini. U njoj temperatura prilično pravilno opada s visinom, brzinom od 6,5°C/km (teorijska vrijednost, za standardnu atmosferu), iako na nekim dionicama pokazuje inverzije u kojima je to ponašanje obrnuto. Troposfera sadrži otprilike 80% ukupne mase atmosfere i 99% sve vodene pare. Atmosferski tlak, kao i temperatura, opada dok se kroz nju uspinjemo, i to, štaviše, veoma brzo (eksponencijalni pad). Na oko 5 km visine tlak je približno upola manji nego na nivou mora. Od tamo naviše, nedostatak kisika otežava disanje. Većina meteoroloških pojava odvija se u troposferi (kiša, oluje, fronte, cikloni...), a vertikalna kretanja zraka odvijaju se uglavnom povezana s konvekcijom (zagrijavanje tla) i orografskim prisiljavanjem. Uzburkanost zraka, njegovo stalno kretanje, jedno je od glavnih obilježja ovog sloja, čiji je naziv 1909. godine predložio francuski meteorolog Léon P. Teisserenc de Bort (1855-1913), upravo u odnosu na njegovu promjenjivu prirodu. Riječ "troposfera" nastaje spajanjem grčkih pojmova τροπος (tropos), što znači okret, i σϕαιρα (sphaira), kugla.