smog
Prljava magla koja se stvara u urbanim i industrijskim sredinama, u kojima je atmosfersko onečišćenje visoko. Pojam nastaje stapanjem engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla) i međunarodno je poznat kao takav. Smog koji pogađa velike gradove uglavnom je uzrokovan prometom i poznat je kao fotokemijski smog. Izgaranje ugljikovodika u motornim vozilima ispušta u zrak ugljikov monoksid i dušikove okside (NOx) (NO kao primarni onečišćivač i NO2 kao sekundarni, koji iz njega nastaje spajanjem s kisikom), među ostalim plinovima, osim raznih hlapljivih organskih spojeva koji se također unose u atmosferu. U prisutnosti sunčeva zračenja odvija se niz fotokemijskih reakcija koje stvaraju velike količine novih štetnih tvari (sekundarni onečišćivači), poput ozona, koji postupno zamućuje okoliš, smanjuje vidljivost i stvara svojevrsnu kupolu (tako se i naziva) smećkastog izgleda koja prekriva cijeli grad. Njegova prisutnost nadražuje oči i dišne puteve, zbog čega mnogi ljudi obolijevaju od bolesti kao što su rinitis, bronhitis, astma ili upala pluća. Postojane anticiklonalne situacije, osobito zimi, uz prisutnu toplinsku inverziju, u kojima je insolacija velika i jedva ima vjetra, pogoduju stvaranju i postupnom povećanju fotokemijskog smoga. Postoji i druga vrsta smoga, industrijski smog - poznat i kao sivi ili sumporni smog -, uzrokovan emisijama čestica i plinovitih onečišćivača podrijetlom iz industrijskih djelatnosti. Spaljivanje ugljena u tvornicama, termoelektranama i nekim gradovima glavni je izvor atmosferske emisije čađe i sumporova dioksida (a iz njega i drugih tvari poput sumporne kiseline i raznih sulfata) koji, ugrađivanjem u kapljice vode magle, daju spomenuti industrijski smog, koji je vrlo onečišćujući.
Povezani pojmovi: onečišćenje zraka