Smog
Prljava magla koja se stvara u urbanim i industrijskim sredinama, u kojima je atmosfersko zagađenje visoko. Pojam nastaje spajanjem engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla) i međunarodno je poznat upravo kao takav. Smog koji pogađa velike gradove uglavnom je uzrokovan saobraćajem i poznat je kao fotohemijski smog. Sagorijevanje ugljikovodika u motornim vozilima emitira u zrak ugljikov monoksid i okside dušika (NOx) (NO kao primarni zagađivač i NO2 kao sekundarni, koji se iz njega stvara spajanjem s kisikom), između ostalih plinova, osim raznih hlapljivih organskih spojeva koji se također unose u atmosferu. U prisustvu sunčevog zračenja odvija se niz fotohemijskih reakcija koje stvaraju velike količine novih štetnih tvari (sekundarni zagađivači) poput ozona, koji postepeno zamućuje okolinu, smanjujući vidljivost i formirajući svojevrsnu kupolu (tako se i naziva) smećkastog izgleda koja prekriva čitav grad. Njegovo prisustvo nadražuje oči i dišne puteve, zbog čega mnogi ljudi obolijevaju od bolesti poput rinitisa, bronhitisa, astme ili upale pluća. Postojane anticiklonalne situacije, naročito zimi, uz prisutnu termičku inverziju, u kojima je osunčanost visoka, a vjetra gotovo nema, pogoduju stvaranju i postepenom porastu fotohemijskog smoga. Postoji i druga vrsta smoga, industrijski smog - poznat i kao sivi ili sumporni smog -, zbog emisija čestica i plinovitih zagađivača koje potiču iz industrijskih aktivnosti. Sagorijevanje uglja u tvornicama, termoelektranama i nekim gradovima glavni je izvor atmosferske emisije čađi i sumpor dioksida (a iz njega i drugih tvari poput sumporne kiseline i raznih sulfata) koji, unošenjem u kapljice vode magle, daju pomenuti industrijski smog, koji je veoma zagađujući.
Povezani pojmovi: zagađenje zraka