led
Voda u čvrstom agregatnom stanju. U prirodi postoji deset vrsta leda, s različitim kristalnim strukturama, ovisno o uvjetima tlaka i temperature. Led koji poznajemo i koji je najzastupljeniji na Zemlji je Ih, koji kristalizira u heksagonskom sustavu i poznat je kao običan led, iako ga jednostavno nazivamo ledom. Može nastati i smrzavanjem tekuće vode i sublimacijom vodene pare prisutne u atmosferi. Pokazuje beskrajnu raznolikost oblika i tekstura. Čisti led - bez zraka zarobljenog u unutrašnjosti - proziran je. Bijela boja koju većina oblika leda obično pokazuje posljedica je zraka koji sadrže. Bjelina snijega - sastavljenog od nakupina ledenih kristala - posljedica je njegove rahlosti. Led može imati i intenzivnu plavu boju, koja se javlja kada je osobito zbijen, ali sa zarobljenim zrakom; ta okolnost uzrokuje raspršenje svjetlosti koja pada na njega, na način sličan onome što se događa na nebu (Rayleighovo raspršenje). Taj upadljivi plavkasti ton opaža se, primjerice, u dubokim ledenjačkim pukotinama i u nekim santama leda. Čista voda smrzava se na 0°C na razini mora pri normalnim tlačnim uvjetima (P = 1013 hPa). Gustoća nastalog leda iznosi 0,9168 g/cm3, što je vrijednost niža od gustoće tekuće vode (1 g/cm3). Ta osobitost uzrokuje da led pluta na vodi.