led

Voda u čvrstom stanju. U prirodi postoji deset vrsta leda, s različitim kristalnim strukturama, ovisno o uslovima tlaka i temperature. Led koji poznajemo i kojeg je na Zemlji najviše jest Ih, koji kristalizira u heksagonalnom sistemu i poznat je kao običan led, iako ga jednostavno zovemo ledom. Može nastati i smrzavanjem tekuće vode i sublimacijom vodene pare prisutne u atmosferi. Pokazuje beskonačnu raznolikost oblika i tekstura. Čist led - bez zraka zarobljenog u unutrašnjosti - je proziran. Bijela boja koju većina oblika leda obično pokazuje posljedica je zraka koji sadrže. Bjelina snijega - koji se sastoji od agregata kristala leda - posljedica je njegove rahlosti. Led može poprimiti i intenzivnu plavu boju, što se događa kada je posebno kompaktan, ali sa zarobljenim zrakom; ta okolnost uzrokuje rasipanje svjetlosti koja pada na njega, na način sličan onome što se događa na nebu (Rayleighovo rasipanje). Ova upečatljiva plavičasta nijansa uočava se, na primjer, u dubokim pukotinama glečera i u nekim santama leda. Čista voda se smrzava na 0°C na nivou mora pri normalnim uslovima tlaka (P = 1013 hPa). Gustoća nastalog leda iznosi 0,9168 g/cm3, što je vrijednost niža od gustoće tekuće vode (1 g/cm3). Ta posebnost je razlog zbog kojeg led pluta na vodi.