temperatura

Fizička veličina koju, primijenjenu na zrak i kao prvu aproksimaciju, možemo definirati kao stepen uznemirenosti molekula plinova koji ga čine, tako da što je zrak topliji, veća je pokretljivost njegovih molekula i, shodno tome, viša je njegova temperatura. Pri hladnoći je obrnuto; molekularna uznemirenost je manja. Gornja definicija - zasnovana na kinetičkoj teoriji plinova - primjenjiva je samo na idealan plin, a zrak možemo smatrati takvim samo pod određenim pretpostavkama, pa je, strogo govoreći, prikladnije temperaturu definirati kao fizičku veličinu dvaju sistema ili tijela u međusobnom kontaktu (u ovom slučaju zraka i termometra), čija jednakost vrijednosti garantira toplotnu ravnotežu između njih. Temperatura zraka dobiva se direktno očitavanjem termometra izloženog tom elementu unutar meteorološke kućice, što garantira valjanost podataka, jer se na taj način izbjegava neželjeno pregrijavanje koje bi moglo iskriviti mjerenje. U Međunarodnom sistemu jedinica temperatura se izražava u kelvinima (K), mada se u meteorologiji uobičajeno koristi centigradna skala, čija je jedinica stepen Celzijusa (°C). U SAD-u se među stanovništvom i dalje koristi Fahrenheitova temperaturna skala (°F), koja je izašla iz upotrebe u ostalim zemljama engleskog govornog područja.