meteorološki radar
Radar koji se koristi u meteorološke svrhe. Pojam RADAR je akronim engleskog izraza RAdio Detecting And Ranging (radijsko otkrivanje i određivanje udaljenosti). Iako se počeo izražavati svojim akronimom velikim slovima, postupno je ušao u jezik kao obična riječ (radar), na sličan način kao što se događa s DANA (dana). Ovaj instrument počeo se koristiti u vojne svrhe tokom Drugog svjetskog rata, nakon što je razvijen u prethodnim godinama, zahvaljujući doprinosima naučnika i inženjera različitih nacionalnosti. Vojni avioni počeli su nositi ugrađene radare koji su, osim što su lokalizirali položaje neprijateljskih aviona, otkrivali i signale koji dolaze od meteora prisutnih u zraku. Nakon završetka vojnog sukoba, neki naučnici koji su radili za oružane snage SAD-a počeli su razvijati moguće civilne primjene tih radarskih signala. Od 1970-ih nadalje počele su se uspostavljati prve mreže radara, koje održavaju različite meteorološke službe. S godinama su meteorološki radari modernizirani, što je omogućilo dobijanje trodimenzionalnog pogleda na oborinske elemente prisutne u atmosferi. Neki uređaji omogućavaju i određivanje brzine kretanja kapi i zrna tuče u odnosu na fiksni položaj radara (Doppler radar). Radar je instrument koji putem rotirajuće antene emitira mikrovalne impulse u svim smjerovima, pri čemu izvodi niz skeniranja na različitim visinama, pokrivajući 360º oko sebe. Radi u rasponu valnih dužina između 1 i 30 cm. Emitirani signal (uski snop spomenutih mikrovalova) prenosi se snagom od nekoliko megavata, kroz niz impulsa međusobno razdvojenih nekoliko mikrosekundi. Kada ovi snopovi na svom atmosferskom putu presretnu kapi i zrna tuče, rasipaju se u svim smjerovima, a dio njih se vraća prema radaru, gdje ga hvata prijemnik. Vrijeme proteklo između emitiranja i prijema svakog impulsa omogućava određivanje udaljenosti na kojoj se nalaze ciljevi. Dobijene informacije, koje dolaze od svih povratnih signala koje je instrument presreo, obrađuju se i pretvaraju u slike koje omogućavaju vizualizaciju prostorne raspodjele - oko položaja radara - područja koja generiraju eho. Radar ne mjeri direktno intenzitet oborina, iako te slike mogu sugerirati suprotno. Često se generiraju lažni odjeci, koje prognostičari moraju znati razlučiti. Izvori grešaka mogu biti najraznovrsnije prirode: od grešaka u kalibraciji uređaja, do prisustva prepreka (usprkos tome što se radari obično postavljaju na uzvišene položaje terena, s čistim horizontom), ili također precjenjivanja oborina u određenim odjecima. U radarskim slikama koristi se skala boja. Obično se plava i zelena dodjeljuju najslabijim odjecima (koji odgovaraju malim kapima), a crvena i magenta najjačim povratnim signalima (tuča i velike kapi). Svaka boja predstavlja nivo reflektivnosti, a svi se mjere u decibelima (dBZ).