Meteorologija

Znanost zadužena za proučavanje meteora, prvenstveno usmjerena na prognozu vremena. Obuhvata fizičko, hemijsko i dinamičko proučavanje raznih atmosferskih pojava, pažljivo promatranje svega što se događa u atmosferi, proučavanje interakcija atmosferskog medija s ostalim komponentama klimatskog sistema te razvoj konceptualnih i matematičkih modela, ovih potonjih s ciljem predviđanja njegove buduće evolucije. Granica između meteorologije i klimatologije je nejasna, a zadaci kojima se bave obje naučne discipline djelimično se preklapaju. Etimološko porijeklo pojma seže u staru Grčku, gdje se počela koristiti riječ (meteoros), koja čini korijen riječi, iako sa širim značenjem od današnjeg, budući da je opisivala bilo koju nebesku pojavu, bez obzira na to je li atmosferske prirode ili ne. Iako se riječ "meteorologija" pripisuje Aristotelu (384-322. pr. n. e.), a izvedena je iz naslova njegove poznate rasprave Meteorologica (Meteorologika), ranije ju je koristio Diogen iz Apolonije (450-399. pr. n. e.). Četiri knjige koje čine Aristotelovu raspravu - napisane oko 340. pr. n. e. - pomogle su da se proučavanje meteora uklopi u prirodnu filozofiju, postavši referentna knjiga o toj temi tokom dva milenija, sve do 17. stoljeća. Veoma je uobičajeno reći "metereologija" umjesto meteorologija. Greška se proširuje i na druge riječi iste porodice, poput meteorolog ("metereolog") i meteorološki ("metereološki").