solsticij

Kao i pojam "ekvinocij", njegova je uporaba relativno česta u tekstovima iz meteorologije i klimatologije. Riječ potječe iz latinskog solstitium, što doslovno znači "sunce stoji", jer označava svaki od dva trenutka u godini kad sunce, na svom putu preko nebeskog svoda, dosegne svoju najveću i najmanju visinu u odnosu na horizont u svakoj od Zemljinih polutki i zaustavlja svoje uspinjanje ili spuštanje. Na sjevernoj polutki zimski solsticij obično pada 21. ili 22. prosinca, odgovara najdužoj noći u godini i označava početak astronomske zime, dok se ljetni solsticij gotovo uvijek događa 20. ili 21. lipnja, najduži je dan u godini po broju sati sunčanja i označava početak astronomskog ljeta. Podudarnost između svakog solsticija i datuma njegova nastupa obrnuta je na južnoj polutki (zimski pada u lipnju, a ljetni u prosincu).

Povezani pojmovi: Ekvinocij